
Fauna Bosuta | Vodozemci
Obična krastača
Bufo bufo
Obična krastača je jedan od najvećih i najkorisnijih vodozemaca Srema. Iako provodi veći deo godine na kopnu, njena sudbina je neraskidivo vezana za vodene tokove Bosuta gde se vraća radi produženja vrste.
Prepoznatljiva je po zdepastom telu i bradavičastoj koži koja je često smeđe ili sive boje. Iza očiju poseduje uočljive parotidne žlezde koje luče materije neugodnog ukusa, štiteći je od predatora. Za razliku od zelenih žaba, krastače se kreću sporim hodom ili kratkim skokovima, često naseljavajući vlažna staništa oko Morovića i Višnjićeva.
Čuvar sremskih vrtova i šuma
Ova žaba je prirodni insekticid. Jedna odrasla jedinka tokom noći može pojesti veliku količinu štetočina, uključujući puževe golaće i razne tvrdokrilce, čime direktno doprinosi zdravlju poljoprivrednih površina u okolini Šida. U proleće, hiljade jedinki kreću u masovnu migraciju ka vodama Malog Bosuta.
„Obična krastača je izuzetno verna svojim staništima. Digitalizacija migratornih puteva u okviru našeg monitoringa pomaže u sprečavanju stradanja ove vrste na lokalnim saobraćajnicama tokom prolećne seobe.”
Vernost mrestilištu
Fascinantna je njihova sposobnost navigacije; krastače se svake godine vraćaju u istu baru ili rukavac Bosuta gde su se i same izlegle. Ovaj fenomen naglašava važnost očuvanja svakog mikrolokaliteta u okviru Parka prirode „Mali Bosut“, jer nestanak jedne bare može značiti kraj za čitavu lokalnu populaciju.
Tehnički profil
- Dužina ženki: do 15 cm
- Ishrana: Insekti, puževi, gliste
- Životni vek: do 40 godina
- Aktivnost: Pretežno noćna
- Kretanje: Hodanje i skokovi
Zanimljivost
Parotidne žlezde luče bufotalin, koji odbija većinu sisara, ali su na njega imune zmije poput belouške.
Beleška monitoringa
Kroz OCR digitalizaciju terenskih dnevnika šumara iz 80-ih godina, identifikovani su tradicionalni koridori kretanja oko Studve i Bosuta. Današnji rad na terenu potvrđuje da su ove rute i dalje vitalne, uprkos promenama u infrastrukturi.