Skip to main content
Mali mrmoljak Lissotriton vulgaris

Fauna Bosuta | Vodozemci

Mali mrmoljak
Lissotriton vulgaris

Strogo zaštićena vrsta

Mali mrmoljak je najelegantniji stanovnik barskih ekosistema u basenu Bosuta. Iako sitniji od podunavskog rođaka, on je ključna karika u lancu ishrane i simbol vitalnosti manjih vodenih površina Srema.

Ovaj repati vodozemac ima glatku kožu maslinaste ili smeđe boje sa tamnim mrljama. Trbuh mu je žućkast ili narandžast sa sitnim crnim tačkama. Tokom vodene faze života, njihova koža postaje mekša i propustljivija, omogućavajući im lakše disanje pod vodom dok istražuju plićake u blizini Batrovaca i Morovića.

Mali zmaj naših bara

Mužjaci u proleće dobijaju nisku, talasastu krestu koja se ne prekida na bazi repa. Njihova udvaranja u mirnim vodama kanala kod Šida i Vašice su pravi spektakl prirode, gde specifičnim pokretima repa šalju feromone ženkama. Za razliku od žaba, mrmoljci veći deo godine provode skriveni u vlažnoj stelji šuma lužnjaka, vraćajući se vodi samo radi reprodukcije.

„Mali mrmoljak naseljava čak i najskrovitije bare u šumskim kompleksima oko Malog Bosuta. Njegova prisutnost je direktan dokaz odsustva teških metala i visokog kvaliteta mikrostaništa u vodenom ekosistemu.”

Ekološka osetljivost

Metamorfoza mrmoljaka zavisi od stabilnosti nivoa vode u kanalima i barama tokom proleća. Monitoring populacije na terenu fokusira se na zaštitu prirodnih obala Studve i Bosuta, jer veštačko produbljivanje kanala i uklanjanje priobalne vegetacije direktno ugrožava njihova tradicionalna mrestilišta.

Tehnički profil

  • Dužina tela: do 11 cm
  • Ishrana: Sitni račići i larve komaraca
  • Aktivnost: Pretežno noćna (nokturnalna)
  • Hibernacija: Kopnena (ispod kore ili kamenja)
  • Identifikacija: Narandžast stomak sa tačkama

Status i zaštita

  • Bernska konvencija: Annex III
  • IUCN Status: LC (Stable)
  • Status u Srbiji: Strogo zaštićena
Beleška monitoringa

OCR digitalizacija starih izveštaja sa lokaliteta Vašica i Šid potvrđuje istorijsko prisustvo mrmoljaka u manjim drenažnim kanalima. Savremeni podaci ukazuju na potrebu za "plavim koridorima" kako bi se osigurala genetska razmena između izolovanih populacija.


© 2026 Park prirode „Mali Bosut“
Sektor za zaštitu biodiverziteta