
Ihtiofauna Bosuta | Autohtone vrste
Bodorka
Rutilus rutilus
Bodorka je jedna od najrasprostranjenijih i najprilagodljivijih riba u reci Bosut. Njena prisutnost u velikom broju svedoči o vitalnosti ekosistema i bogatstvu hrane u našem zaštićenom području.
Ova riba ima vretenasto, blago spljošteno telo prekriveno čvrstom srebrnastom krljušću. Njena najprepoznatljivija karakteristika, po kojoj je i dobila ime u narodu, jeste žuto-crvenkasta beonjača oka sa karakterističnom crvenom mrljom u gornjem delu. Iako se često meša sa crvenperkom, bodorka se jasno razlikuje po položaju usta koja su okrenuta vodoravno ili blago nadole (terminalna), što ukazuje na to da hranu uglavnom traži u srednjim slojevima vode ili na samom dnu.
Stanovnik mirnih tokova
U reci Bosut, bodorka naseljava gotovo sve mikro-lokacije, od plitkih zona sa trskom do dubljih delova korita. Veoma je društvena riba i kreće se u velikim jatima, naročito tokom zimskih meseci kada se povlači u dublje virove i mirnije rukavce oko Morovića. Njena sposobnost da preživi u različitim temperaturnim uslovima čini je jednom od najstabilnijih populacija našeg sliva.
„Bodorka je omiljena među mlađim ribolovcima na Bosutu jer je aktivna tokom cele godine. Njeni brzi i odsečni udarci na lagani plovak čine je idealnom vrstom za učenje prvih ribolovačkih koraka i upoznavanje sa etikom očuvanja prirode.”
Ishrana i ekološki značaj
Kao tipičan svaštojed, bodorka se hrani algama, vodenim biljem, ali i larvama insekata, sitnim puževima i račićima. U Parku prirode ona predstavlja nezaobilaznu kariku u lancu ishrane; kao izuzetno brojna vrsta, ona je osnovni plen za sve plemenite grabljivice, prvenstveno za štuku i smuđa. Očuvanje njene populacije direktno osigurava stabilnost i opstanak vrhunskih predatora u zaštićenom području.
Tehnički profil
- Građa: Vretenasta, čvrsta krljušt
- Oči: Crvena mrlja u gornjem delu oka
- Ishrana: Svaštojed (larve, bilje, plankton)
- Mrest: April – Maj (temperatura 10-12°C)
- Dužina: Prosečno 15-25 cm (max do 40 cm)
Ribolovna pravila
- Status: Vrlo brojna / Autohtona
- Zakonska mera: Nema minimalne mere
- Lovostaj: Nema lovostaja
Identifikacija
Za razliku od crvenperke, bodorkina leđna peraja počinju tačno iznad trbušnih peraja, a usta su joj vodoravna.
Iz digitalnog arhiva
OCR obrada planova gazdovanja iz druge polovine 20. veka pokazuje da je bodorka uvek činila preko 40% ukupne biomase mirnih voda Srema, služeći kao ključni energetski resurs za razvoj sportskog ribolova.