
Fauna Bosuta | Plovuše
Divlja patka
Anas platyrhynchos
Divlja patka je „klasika“ naših voda, najrasprostranjenija vrsta patke u Evropi i neizostavni stanovnik basena Bosuta. Kao direktni predak gotovo svih domaćih rasa, ona predstavlja genetički temelj i simbol opstanka ravničarskih reka Srema.
Ova vrsta je jedan od najfascinantnijih primera polnog dimorfizma. Mužjak (drak) je lako prepoznatljiv po svojoj jarko zelenoj glavi metalnog odsjaja i belom prstenu oko vrata. Nasuprot njemu, ženka nosi skromnije, smeđe-pegavo operje koje joj pruža vrhunsku kamuflažu dok leži na jajima u gustoj priobalnoj vegetaciji uz Morovićke šume.
Život na Bosutu: Umetnost prilagođavanja
Divlje patke su stanarice koje na Bosutu srećemo tokom čitave godine. Pripadaju grupi pataka „ronilica“ (dabbling ducks) koje se hrane pretraživanjem površine vode ili uranjanjem prednjeg dela tela, dok rep ostaje iznad površine. Ovakav način ishrane idealan je za mirne mrtvaje i plitke rukavce reke.
„Ishrana divlje patke na Bosutu je izrazito oportunistička. Od vodenog bilja i semena trske, preko puževa i larvi insekata, pa sve do sitne bele ribe – ona koristi svaki resurs koji joj bogato rečno korito nudi u zavisnosti od sezone.”
Gnežđenje i briga o potomstvu
Gnezde se u rano proleće, birajući najskrivenija mesta u trsci ili ispod oborenih stabala vrbe kod Batrovaca i Višnjićeva. Ženka samostalno brine o pačićima, vodeći ih ka vodi odmah nakon izleganja. Zanimljivo je da su pačići "potrkušci" – sposobni su da plivaju i sami pronalaze hranu čim im se paperje osuši, pod budnim okom majke.
Biološki profil
- Dužina tela: 50 – 65 cm
- Raspon krila: 81 – 98 cm
- Težina: 0.7 – 1.6 kg
- Status: Stanarica / Delimična selica
- Maks. starost: do 20 godina
Identifikacija
- Mužjak: Zelena glava, žut kljun
- Ženka: Smeđa pega, narandžast kljun
- Ogledalo: Modro-plavo polje na krilu
Ishrana
Svejed: Vodene biljke, korenje, insekti, mekušci i riblja mlađ.
Iz arhiva monitoringa
Analiza OCR digitalizovanih izveštaja o populaciji ptica močvarica Srema ukazuje na to da populacija divlje patke na Bosutu ostaje stabilna uprkos klimatskim oscilacijama, zahvaljujući očuvanosti obalskog pojasa.
Čuvar biodiverziteta
Uloga divlje patke u Parku prirode „Mali Bosut“ je neprocenjiva. Osim kontrole brojnosti insekata, ona deluje kao prirodni rasejavač biljnog sveta, prenoseći semena vodenih biljaka na nove lokacije.
Kao ključna karika u lancu ishrane, ona podržava opstanak krupnijih predatora poput orla belorepana, čime direktno utiče na stabilnost čitave biološke mreže našeg regiona.